Prstenaste vrste[1] ili ring vrste su posebni tipovi klina, gdje je njihova geografska distribucija takva da se dva njena kraja međusobno prekrivaju, ali, iako su susjedne – rijetko hibridiziraju. To je posljedica kumulativnog efekta mnogih fenotipskih promjena duž kline. Na ostalim područjima preklpanja susjednih populacija duž kline, susjedne populacije se ukrštaju – svaka sa svojim geografski susjednim populacijama, kao i u standardnoj klini.[2][3][4][3][4][5]
U primjeru galebovaLarus, okoliši populacija se cirkumpolarno preklapaju na krajevima svake od njih, što nameće problem šta ovdje čini vrstu: nigdje se duž kline ne može povući međupopulacijska granica, ali se krajnje ne mogu ukrštati.
Međutim nedavna istraživanja su dala genetičke dokaze da je ovaj primjer daleko složeniji od pomenutih pretpostavki i da ovaj primjer vjerovatno ne predstavlja tipske prstenaste vrste.
^Huggett R. J., 2nd ed. (2004): Fundamentals of biogeography p. 20
^Mayr E. (1970): Populatiomns, species, and evolution – An abridgment of Animal species and evolution. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Massachussets and London, England, ISBN0-674-69013-3.
^ abOdum E. P., Barrett G. W. (2005). Fundamentals of Ecology. Brooks Cole, ISBN978-0-534-42066-6.
^ abMučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitetu Sarajevu, Sarajevo.
^Škrijelj R., Đug S. (2009): Uvod u ekologiju životinja.Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, Sarajevo, ISBN978 9958-592-03-4.